19Septembar2019

NoviTravnik.info

Vi ste ovdje: Naslovnica SBK Vijesti Vlada SBK/KSB pred izbore "udara" po džepu prosvjetara

Vlada SBK/KSB pred izbore "udara" po džepu prosvjetara

Ovih dana roditelji učenika nastoje obezbjediti sredstva kako bi svoju dijecu spremili za početak nove školske godine.
I dok se građani i djeca uglavnom raduju, nastavnici u osnovnim školama na području Srednjobosanskog kantona nikada  nisu bili u neizvjesnijoj situaciji i nezavidnijem položaju.
Razlog ovokvog stanja je nerazuman i neutemeljen potez Ministarstva obrazovanja nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, donesen uz saglasnost Vlade , kojim se nastava u 5. razredu po devetogodišnjen NPIP umjesto predmetne organizira kao razredna, što za posljedicu ima pojavu tehnološkog viška i gubitak nastavne norme za oko 120 nastavnika predmetne nastave.
I dok iskusni i provjereni nastavnici predmetne nastave, nakon niza godina provedenih u nastavnom proces,u ostaju bez posla, istovremeno se prima oko 80 novih nastavnika razredne nastave, najčešće početnika.
U Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o osnovnoj školi (S.novine SBK, broj 11/04) u članu 1 utvrđeno je da je osnovno obrazovanje obavezno za djecu od šeste do petnaeste godine. Istim članom je utvrđeno da se sukcesivno uvodi devetogodišnje obrazovanje od školske 2004/2005. godine, nakon što mjerodavne kantonalne i općinske institucije osiguraju uvjete za to.Ne postoji više niti jedna zakonska odredba koja bliže uređuje devetogodišnje osnovno obrazovanje.
Oblik organiziranja nastave (predmetna-razredna) , model devetogodišnjeg obrazovanja(1+8 ; 3+3+3 ; 8+1) pedagoški standardi, profil i stručna sprema nastavnika, ocjenjivanje učenika i sl. nisu zakonski utvrđeni, nego je to trebalo prije uvođenja ove vrste nastave zakonski pozicionirati.
Umjesto da se ova izuzetno važna materija zakonski uredi, pa onda uvede devetogodišnje obrazovanje, imamo situaciju da je devetogodišnje obrazovanje uvedeno bez adekvatne pravne legislative.
Neophodne zakonske odredbe se pokušavaju izmjestiti iz zakona i uređivati podzakonskim aktima, pa se tako organizacja nastave, model devetogodišnjeg obrazovanja, profil stručne spreme nastavnika, ocjenjivanje učenika i sl. stavljaju u Nastavni plan i program (NPIP) ili neke druge akte, što je apsurdno.
NPIP-om se utrvđuju predmeti koji se proučavaju u pojedinim razredima, broj časova sa kojim su sedmično zastupljeni pojedini predmeti u svakom razredu i nastavni sadržaji koji se realiziraju iz pojedinih predmeta u određenim razredima, a ne organizacija nastave, model devetogodišnjeg obrazovanja, profil stručne spreme ili način ocjenjivanja učenika.
No u ovakvom pravnom vakumu nastava po devetogodišnjem NPIP je počela prije šest godina kao ekspermantalna u pojedinim odjeljenjima, a nakon toga i u punom kapacitetu.
U ovom trenutku imamo istovremeno odvijanje nastave po osmogodišnjem i devetogodišnjem NPIP, tako da će u 2014/15 po devetogodišnjem NPIP raditi učenici 1-5 razreda a po osmogodišnjem NPIP učenici 6-8 razreda.
Problem nastaje kod organizacije nastave za učenike 5. razreda.
Nastava u 5. razredu se može organizirati na sljedeće načine:
1. Da nastavu u 5. razredu izvode nastavnici predmetne nastave (nastavnici), dok ovi učenici ne dođu u 9.razred, a nakon toga bi nastavu u 5. razredu izvodili nastavnici razredne nastave (učitelji). Ovo bi bio prelazni period , čime bi se spriječilo nastajanje tehnološkog viška nastavnika predmetne nastave (jer gube cijeli 5.razred) a spriječilo istovremeno prijem novih zaposlenika (jer bi se u većinu 1. razreda trebali primiti novi nastavnici razredne nastave). Na ovaj način bi se zadržalo postojeće stanje i ne bi bilo istovremenog otpuštanja i prijema zaposlenika.
2. Da nastavu u 5. razredu izvode nastavnici razredne nastave, što bi dovelo do nastanka tehnološkog viška kod znatnog broja nastavnika predmetne nastave i mnogo većeg broja nastavnika koji bi izgubili manji ili veći dio nastavne norme. U ovom slučaju bi se istovremeno proizvodio tehnološki višak i gubitak dijela nastavne norme kod nastavnika predmetne nastave, te prijem u određenom broju nastavnika razredne nastave.
3. Da se nastava u 5. razredu organizira kombinovano, tako što će dijelom u zavisnosti od potrebe škole nastavu izvoditi i jedni i drugi sa ciljem da se ne stvara tehnološki višak. Prjem novih zaposlenika izvršiti samo u slučaju stvarne potrebe u pod uvjetom da se tim prijemom ne proizvodi tehnološki višak ili gubitak nastavne norme.
Skupština Sindikata kao i Koordinacioni odbor sindikata osnovnih škola su jednoglasno usvojili zaključak, kojim se od Ministarstva traži organizacija nastave u 5.razredu koja neće dovesti do stvaranja tehnološkog viška i gubitka dijala nastavne norme, te prijema novih zaposlenika istovremeno u školama.
Nažalost, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta nije uvažilo ovaj zahtjev te se opredjelilo da nastavu u 5. razredu izvode nastavnici razredne nastave, što će imati ogromne negativne posljedice za radno-pravni i ekonomsko-socijalni status ogromnog broja predmetnih nastavnika.
Polazeći od činjenice da na području Srednjobosanskog kantona egzistira 51 osnovna škola sa prosječno više od 2 odjeljenja 5. razreda , lako se može utvrditi da je broj nastavnika koji ostaju bez posla oko 120.
U praksi će to izgledati sasvim drugačije, naime određeni broj nastavnika će biti proglašeni tehnološkim viškom i dobit će otkaz ugovora o radu, dak će mnogo veći broj ostati sa umanjenom nastavnom normom. Mnogi od ovih nastavnika će ostati sa simboličnim brojem časova, tako da će oni biti u radnom odnosu ali sa simboličkim primanjima. Umjesto matematičkih 120 nastavnika koji koji će biti tehnološki višak u praksi će ovaj problem imati 200-300 nastavnika u vidu gubitka dijela norme ili potpunim tehnološkim viškom.
U isto vrijeme u većini škola će se primiti određeni broj nastavnika razredne nastave , obzirom da se nastavnici iz 4. razreda neće vratiti u 1. nego nastaviti u 5.razred.Broj novoprimljenih nastavnika razredne nastave mogao bi biti oko 80.
U obrazloženju ovog potpuno iracionalnog poteza Ministarstvo navodi da bi se drugačijom organizacijom „narušio sistem“, obzirom da prihvaćeni model predviđa da nastavu u 5. razredu izvode nastavnici razredne nastave. Ovaj „sistem“ nije zakonim pozicioniran, pa samim tim se ne može ni narušiti.
Pitamo se kako je moguće da nastavu u 5. raredu mogu izvoditi nastavnici stranog jezika i vjeronauke a nemogu nastavnici maternjeg jezika, matematike i drugih predmeta.
Organizacija nastave nije u ovom slučaju zakonska kategorija, pa Ministarstvo može da nastavu organizira shodno svojim potrebama i mogućnostima, kao što su to radili i drugi kantoni u Federaciji Bosne i Hercegovine.
U kantonima koji imaju bolju materijalnu osnovu, stručni kapacitet te pedagoški zavod u punom kapacitetu su ovakvu situaciju vrlo pragmatično riješili i nigdje nije dolazilo do stvaranja tehološkog viška zaposlenika.
U Kantonu Sarajevo nastava u 5.razredu se organizirala sa postojećim brojem nastavnog kadra, tako da je u 80% slučajeva nastava izvođena od strane nastavnika predmetne nastave a oko 20% slučajeva od strane nastavnika razredne nastave i to samo u slučajevima gde je to bilo moguće da se ne stvara tehnološki višak.
U Zeničko-dobojskom kantonu ovaj problem je u startu bio prepoznat ali je u samom početku uvođenje devetogodišnjeg obrazovanja preduprijeđen, tako što su u jednoj godini upisane dvije generacije učenika u 1. razred (po devetogodišnjem i osmogodišnjem NPIP). No i pored toga u pojedinim školama da bi se spriječilo otpuštanje zaposlenika, nastavu u 5. razredu su izvodili nastavnici predmetne nastave.
U Republici Srpskoj je ovakva situacije izbjegnuta tako što su učenici prevedni u jedan razred više nakon upisa učenika u 1. razred devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja.
Na svim dijelovima Bosne i Hercegovine, vodilo se računa da se napravi određeni prelazni period kako se ne bi stvarao tenološki višak. Srednjobosanski kanton je jedan od posljednjih koji je uveo devetogodišnje osnovno obrazovanje i imao je vremena da primjeni pozitivna iskustva drugih kantona a izbjegne negativna.
Naravno, za ministarsto obrazovanja se „sistem“ se ne narušava činjenicom da na području Srednjobosanskog kantona egzistira preko 20 osnovnih škola koje nisu u skladu sa Zakonom o osnovnoj školi tj. nemaju zakonom predviđenih 16 odjeljenja. Ovakve nezakonite škole imaju svoje upravne i rukovodne organe i kopletnu administaciju. Pitamo se da li škola koja nema zakonsko upoište za svoju egzistenciju može izdavati diplome svjedočanstva i ostale akte uz oblasti obrazovanja. No , o tom će se morati očitovati pravosudne institucije.(toliko i poštovanju zakona)
Zašto se ovaj problem stvara samo u Srednjobosanskom kantonu?
Zar se nije trebala i morala ova situacija sagledati studiozno sa pravnog, socijalnog i pedagoškog aspekta?
U tom kontekstu Vas podsjećamo na sljedeće posljedice:
• Prema Zakonu o vijeću uposlenika (koje zastupa Sindikat) muškarac sa 55 i žena sa 50 godina ne mogu biti proglašeni tehnološkim viškom bez saglasnosti vjeća (Sindikata). U ovoj situaciji desit će se da određeni broj ovakvih ljudi budu proglašeni tehnološkim viškom, te u tom slučaju dužni su dolaziti na posao , ne raditi a primati plaću.
• Za ljude koji budu proglašeni tehnološkim viškom obezbjediti sredstva za otpremninu.
• Veliki broj ljudi koji će biti proglašeni tehnološkim viškom ili će ostati bez dijela nastavne norme a time i plaće su ljudi koji rade više od 10 godina, imaju porodice, školuju dijecu, riješavaju stambeno pitanje , te su kreditno opterećeni.
• Novoprimljeni zaposlenici će vjerovatno u bližoj budućnosti i sami postepeno postajati tehnološko višak.
• Ovoliki broj ljudi koji su u statusu tehnološkog viška ili gubitka dijela nastavne norme obavezuje Vladu da sačini program zbrinjavanja.
• Umanjenje nastavne norme podrazumijeva i umanjenje doprinosa, te će ovi ljudu u budućnosti teško ostvariti pravo na penzionisanje.
• U psihološkom smislu ovo je pritisak sa kojim će se ljudi teško nositi i neće pristupiti svom poslu na adekvatan način.
• U školama će nastati opći haos obzirom da se ljudi nakon niza godina svog rada otpuštaju ili ostaju bez dijela nastavne norme , a istovremeno se primaju novi zaposlenici (uglavnom početnici).
• Početak nove školske godine će stvoriti tenzije, nezadovoljstva i nepredvidive reakcije ljudi.
Cijeneći sve gore navedeno Sindikati su predlagali sljedeće:
1. Nastavu u 5. razredu organizirati sa postojećim brojem nastavnika.
2. Nastava u 5. razredu može se organizirati i kombinovano (kao predmetna, kao razredna ili kombinacijom jedne i druge) u zavisnosti od raspoloživog nastavnog kadra bez stvaranja tehnološkog viška i bez prijema novih zaposlenika istovremeno
3. Prijem novih nastavnika vršiti samo u slučaju ako je taj prijem neophodan za nastavni proces i ne stvara tehnološki višak
Na žalost ovi razumni, logični i moralni prijedlozi nisu prihvaćeni.
Zašto nisu prihvaćeni?
1. Izpolitičkih razloga-Naime, vlast je procijenila da će prijem 80 novih zaposlenika stvoriti prostor za prijem političkih, rodbimskih i svake druge vrste ovisnih osoba, donijeti više koristi za političke partije u predizborno vrijeme , nego štete zbog činenice da će znatan broj nastavnika postati tehnološki višak ili ostati bez dijela nastavne norme.
2. Iz finansijskih razloga-Prijem novih zaposlenika u razrenu nastavu će biti na određeno vrijeme(do 30.06.2015), što znači da će svi primiti 2 plaće manje za godinu dana.
Broj primljenih nastavnika na određeno vrijeme u razrednoj nastavi je za oko 40 manji nego broj nastavnika predmetne nastave koji će biti tehnoliški višak ili ostati bez dijela nastavne norme.
Posljedica ovakve finansijske kalkulacije je oko 1 000 000 KM manje za plaće zaposlenih u osnovnom obrazovanju.
Ovo je način kako Vlada vrši „uštede“na račun životnog standarda nastavnika.

Stoji u saopćenju koje nam je poslao SAMOSTALNI SINDIKAT OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE-KANTONALNI ODBOR SREDNJOBOSANSKOG KANTONA i NEOVISNI SINDIKAT ZAPOSLENIH U OSNOVNIM ŠKOLAMA KANTONA SREDIŠNJA BOSNA